Peglanje – neobične činjenice o običnom poslu

Blog, Kućanski poslovi
18. travnja 2016.
Ekstremno peglanje - da ili ne? Foto: Photopin

Ah, peglanje… Peglanje je definitivno jedan od mojih najmanje omiljenih kućanskih poslova, a u razgovoru s drugima shvatila sam da nisam usamljena… No ono je neizbježno (osim ako nas kompletno nije briga za to kako izgledamo, u tom slučaju – čestitam i zavidim), i kao takvo, odlučila sam ga učiniti barem trunčicu zanimljivijim.

U nastavku vam donosim neke činjenice o peglanju za koje sam sigurna da niste znali (ali hej, to je u redu, tko još razmišlja o peglanju?!)

1.Kada su ljudi uopće počeli s peglanjem?
Pa, zapravo se ne može sa sigurnošću reći, ali znamo da su Kinezi pomoću vruće metalne posude ispunjene žeravicom ‘peglali’ svoju tkaninu prije više od tisuću godina.

2.Kada su se počele izrađivati pegle od željeza?
U srednjem vijeku su kovači počeli izrađivati teške željezne pegle, ravne na donjoj strani, s ručkom na gornjoj, također od željeza. Tek u 19. stoljeću jedna se dama (naravno) dosjetila napraviti ručku od drveta kako bi se izbjegli opečeni dlanovi. Jeeeej! 🙂

3. Tko je izumio prvu električnu peglu?
Henry W. Seeley, njujorški investitor i to 1884. godine. Njegova prva električna pegla težila je gotovo šest kilograma i trebala joj je cijela vječnost da se zagrije na valjanu temperaturu.

4. Kako su izgledale prve daske za peglanje?
Prilično jednostavno… Drvene daske položene na dva stolca glumile su prvi prostor za peglanje. Prvu pravu dasku, kakve poznajemo danas smislila je naravno opet žena, Sarah Boone 1892. godine.

5. Od čega su izrađene daske za peglanje?
Pa, većina ih je izrađena od valjanog čelika.

6. Koliko koštaju najskuplja pegla i daska?
To bi bila Miele Fashion Master daska i pegla s cijenom preko 2.500 dolara. E, to se zove ekskluzivno peglanje!

Peglanje na starinski način Foto: Photopin
Peglanje na starinski način Foto: Photopin

7. Što je to ekstremno peglanje?
Ekstremno peglanje je natjecanje koje je lansirala Rowenta, a cilj je pronaći najneobičnije mjesto za peglanje koje možete zamisliti, pa tako natjecatelji peglaju na vrhu planine, pod vodom ili pak surfajući. Pogledajte ovdje kako to izgleda. Hm, pitam se, pitam, što oni zapravo ispeglaju!

Ostale činjenice o peglanju:

Muškarci za života ispeglaju oko 117 kilometara. Ok… Žene 350 kilometara. Puno impresivnije, zar ne? To je otprilike oko 8 maratona. Ili 2 cijela dana peglanja svake godine.

Jedna anketa je pokazala da će 45% muškaraca namjerno loše ispeglati odjeću kako bi njihova voljena žena ipak preuzela na sebe taj omraženi kućanski posao (dragi muškarci… mi to znamo. Samo vam progledamo kroz prste).

Četvrtina muškaraca je, pak priznala da im majke još uvijek peglaju odjeću.

Prosječna osoba ispegla barem 20 komada odjeće svakog tjedna.

Prema istraživanju, omiljeno doba za peglanje je 15 sati poslijepodne u nedjelju.

Prema tom istom istraživanju, četvrtina ispitanika smatra peglanje terapeutskim i ono ih vrlo opušta.

Jedan od pet ispitanika priznaje kako koriste peglanje kao ispriku za ‘odmor’ od supružnika ili djece.

Osim svega navedenoga, polovica ispitanika priznala je da je uništila odjeću zbog nedostatka vještine u peglanju.

Eto dragi moji, ako ste u skupini ovih koji peglanje smatraju terapeutskim, čestitam! Ako ste, pak u nekoj drugoj skupini i peglanje vam je sinonim za polaganu i bolnu smrt, nadam se da su vam neke od ovih činjenica barem izmamile mali smiješak na lice. A možda promijenite i mišljenje o peglanju i toliko ga zavolite da se odlučite prijaviti na Rowenta natječaj ekstremnog peglanja.
Hm… smatra li se peglanje nakon pola butelje vina ekstremnim? Pa, saznajmo… 🙂