Većina će starijih ljudi na pitanje o tome kako pokrenuti posao nakon odlaska u mirovinu vrlo vjerojatno odgovoriti nekom vrstom prosvjeda – koji je smisao mirovine ako smo i u njoj primorani raditi; zar smo se cijeli život mučili da bismo i u starosti ponovno bili pred nizom novih izazova i egzistencijalnih pitanja; zar se ne možemo barem malo odmoriti sad kad nas ni zdravlje više ne služi kako treba i sl. To je sasvim normalna reakcija. I sama sam od mirovine očekivala mir i opuštanje.
Vrijeme za dobre poslovne ideje
Da je sustav u kojem živimo dovoljno logičan i smislen, svatko tko cijeli radni vijek provede radeći trebao bi imati osiguranu mirnu starost. Međutim, sustav ima svoje nedostatke o kojima svi već dovoljno znamo. Troškovi života sve su veći, a mirovine sve manje pa se umirovljenici nerijetko nađu u situacijama u kojima je jednostavno nemoguće spojiti kraj s krajem. Novi izazovi i novo vrijeme često na nas djeluju obeshrabrujuće, smatramo se „zahrđalima“ i nedovoljno spremnima za nove pobjede. Također, ni naša tijela nas ne služe više onako besprijekorno kao što su to činila u mladosti.
No mi stariji ne smijemo zaboraviti koliko smo vrijednih životnih i radnih iskustava prikupili, koliko smo mudriji nego što smo to bili u mladosti i koliko više vremena imamo sad nego onda kada smo morali i raditi i brinuti o djeci. Sve su to naše prednosti i prilike da sebi i drugima pokažemo kako možemo biti sretni i uspješni u svemu pa i u poslu. Dobre poslovne ideje i godinama osmišljavani poslovni pothvati upravo bi nakon odlaska u mirovinu mogli dobiti prostor kakav zaslužuju. O starosti kao razdoblju koje može biti proživljeno na kvalitetan, lijep i uspješan način pisala sam i ranije u tekstu Kada počinje starost.
Stoga, bilo da se posla u mirovini prihvaćate jer jednostavno morate ili zato što biste htjeli neku davnu poslovnu ideju konačno provesti u djelo sad kada imate više vremena, važno je da sami sebe ne ograničavate i da ne strahujete zbog eventualnih nepoznavanja novih pravila igre ili novih tehnologija. Sigurna sam da već sad možete i znate puno, potrebno vam je samo malo dodatnog poticaja, istraživanja i učenja kako biste lakše pronašli najbolji način poslovanja.
Učiti, istraživati – ne odustajati 🙂
Samozapošljavanje umirovljenika
Samozapošljavanje umirovljenika podrazumijeva određene olakšice ukoliko pokreću sporedno zanimanje (kao što sam to učinila ja) ili je u pitanju domaća radinost. Te pogodnosti u ovom slučaju znače da vam se ne uspostavlja svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju, ne obustavlja vam se mirovina i nemate obvezu plaćati doprinose za mirovinsko osiguranje. Sporedno zanimanje pokreću oni koji planiraju nuditi nekakvu uslugu (usluge popravljanja, održavanja, čišćenja, pakiranja, skrbi za kućne ljubimce itd.), dok je kućna radinost rezervirana za one koji se bave proizvodnjom (proizvodi od drveta, obuća, keramički proizvodi, umjetno cvijeće, igračke itd.).
Također, određene pogodnosti imaju i umirovljenici koji se odluče na otvaranje OPG-a. Pri tome mogu ući u sustav PDV-a (dobrovoljno ili po sili zakona), a da im se ne prestane isplaćivati mirovina (što za druge djelatnosti nije moguće). U tome slučaju potrebno je voditi poslovne knjige i na kraju godine podnijeti poreznu prijavu.
Zakon o poticanju zapošljavanja pojednostavljuje i sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi čime je omogućeno i legalno zapošljavanje umirovljenika na takvim vrstama poslova bez da im se prekida status umirovljenika (riječ je o privremenim poslovima koji u jednoj godini mogu trajati najduže 90 dana i koji se odvijaju na dnevnoj razini).
Kao umirovljenik možete se odlučiti i za bilo koji drugi oblik poslovanja no trebate imati na umu da vam se u tim slučajevima zamrzava mirovina. Dobro stoga isplanirajte svoje poslovanje, odvagnite poslovne ideje, sve prednosti i moguće nedostatke, a prije svega – ne dajte se obeshrabriti brojem svojih godina ni reakcijama okoline.
U mojoj vas knjizi uskoro čekaju korisni savjeti i informacije vezane uz odabir i karakteristike pojedinih oblika poslovanja (obrt, trgovačka društva, domaća radinosti, sporedno zanimanje, OPG, zadruga), ali i informacije o mjestima na kojima možete potražiti dodatnu pomoć.
