In Blog, Malo poduzetništvo

U svakoj zajednici postoje određeni problemi na koje institucije slabo ili uopće ne obraćaju pažnju, a koji se često odnose na zapostavljenost pojedinih društvenih skupina, kršenje određenih ljudskih prava i interesa, nebrigu o okolišu, kulturnoj baštini i sl. Također, u svakoj zajednici postoje i različiti, često neiskorišteni, potencijali (društveni, kulturni, prirodni) koje bi se uz pažnju i trud moglo pretvoriti u stvarnu dobrobit za cijelu zajednicu.

Ukoliko ste među onima koji takve probleme ili potencijale uočavaju, imate plan i spremni ste vlastitim zalaganjem pridonijeti rješavanju ili realiziranju istih, a uz to oko sebe imate i grupu istomišljenika koji žele s vama raditi na zajedničkim ciljevima, onda biste svakako trebali razmisliti o osnivanju udruge. Tako zajednici možete doprinijeti svojim znanjem i altruizmom te na sebi svojstven način i u okviru svojih mogućnosti ovaj svijet učiniti boljim mjestom za život.

Društveni boljitak i napredak uvelike ovise o pojedincima koji imaju želju provoditi društvene promjene pa se sve češće i u medijima susrećemo s pojmom društvenog poduzetništva koje predstavlja jedan od modela mobilizacije lokalne gospodarske aktivnosti i važan segment sektora društvene ekonomije. Riječ je o relativno novom ekonomskom pojmu koji počiva na nešto drugačijim ciljevima od onih kakve ima ‘klasična’ ekonomija. Naime, aktivnosti društvene ekonomije i poduzetništva temelje se prvenstveno na solidarnosti i povjerenju, a usko su vezane uz rad organizacija civilnog društva. U Hrvatskoj su pojmovi društvenoga poduzetništva još uvijek najčešće povezivani s radom neprofitnih organizacija, prije svega udruga i zadruga.

Želite li podići kvalitetu života, osnivanje udruge je prava stvar za vas Foto: Pixabay

Želite li podići kvalitetu života, osnivanje udruge je prava stvar za vas Foto: Pixabay

Prema Zakonu o udrugama, udruga podrazumijeva ‘svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.’

U navedenoj definiciji potrebno je pojasniti dio koji se odnosi na stjecanje dobiti, tj. na činjenicu da prema Zakonu udruge djeluju ‘bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi’. Naime, udrugama je zakonom omogućeno bavljenje prihodovnim djelatnostima (dopušteno im je npr. naplatom usluga ili prodajom roba ostvarivati dohodak), no takve djelatnosti ne smiju biti sa svrhom stjecanja dobiti za članove udruge, ili bilo koje druge pravne ili fizičke osobe. Zarađena sredstva mogu se koristiti samo za aktivnosti udruge. Dakle, ostvarenu dobit udruga je dužna, sukladno statutu, koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti udruge kojima se ostvaruju ciljevi utvrđeni statutom.

Nužno je da djelovanje udruge bude transparentno i učinkovito te da se odvija u skladu sa zakonima i statutom.

Udrugu može osnovati gotovo svatko (čak i maloljetne osobe s navršenih 14 godina, ali pod posebnim uvjetima), s tim da u procesu osnivanja moraju sudjelovati minimalno tri pravne ili fizičke osobe.
Svaka udruga mora imati svoj statut koji se javno objavljuje u Registru udruga. Obvezni dio statuta podrazumijeva odredbe o nazivu i sjedištu, zastupanju, pečatu udruge, ciljevima i područjima djelovanja, uvjetima i načinu učlanjivanja, pravima, obvezama i odgovornosti članova, odredbe o tijelima udruge, imovini itd.

Na osnivačkoj skupštini udruge utvrđuju se osnivači udruge, donosi se odluka o osnivanju udruge, te o usvajanju statuta (nakon što su predstavljeni i raspravljeni prijedlozi), određuju se funkcije pojedinih članova udruge i slično.

Nakon osnivačke skupštine potrebno je podnijeti zahtjev za upis u Registar udruga zajedno sa svim ostalim obveznim prilozima, ukoliko udruga želi djelovati u svojstvu pravne osobe. Ukoliko osnivači odluče da će djelovati kao udruga koja nema svojstvo pravne osobe, na udrugu se primjenjuju propisi koji se odnose na ortaštvo (Zakon o obveznim odnosima).

Nakon dobivanja rješenja o upisu u Registar udruga, ovjerenog primjerka statuta i osobnog identifikacijskog broja udruge (OIB-a), potrebno je izraditi i pečat udruge. Nakon toga je moguće otvoriti i poslovni (žiro) račun u poslovnoj banci prema izboru.

Osnivanjem udruge možete druge educirati o temi koja vas zanima Foto: Pixabay

Osnivanjem udruge možete druge educirati o temi koja vas zanima Foto: Pixabay

Udruge se mogu financirati članarinama, pružanjem usluga ili prodajom proizvoda, prihodima iz raznih proračuna te darovanjima. Sav se prikupljeni novac prijavljuje kao prihod udruge, te se polaže u blagajnu ili na račun udruge. Svaka novonastala udruga ima obvezu prve tri godine svoga djelovanja voditi dvojno knjigovodstvo, a nakon toga moguće je donijeti i odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva (pod uvjetom da je vrijednost imovine u prethodne tri godine na godišnjoj razini bila manja od 230.000,00 kn i da su godišnji prihod u prethodne tri godine na godišnjoj razini bili manji od 230.000,00 kn, te da je udruga osnovana prije 1. siječnja 2009. godine).

Najnoviji Zakon o udrugama stupio je na snagu 1. listopada 2014., dok se od 1. siječnja 2015. primjenjuje i novi Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija prema kojemu su se obveze ‘malih’ udruga koje vode jednostavno knjigovodstvo povećale (najvažnija im je obveza sastavljanje i predavanje financijskih izvješća).

Ukoliko vas je ovaj kratak pregled osnovnih činjenica vezanih uz osnivanje udruge zainteresirao i smatrate da je udruga dobar način i odgovarajući pravni okvir za ciljeve koje u svojoj zajednici planirate ostvariti, predlažem da se detaljnije informirate i pomoću Zakona o udrugama, Vodiča za osnivanje udruge te na internetskim stranicama Ureda za udruge.

Proces osnivanja i registriranja udruge poprilično je jednostavan, nije vam potreban nikakav početni kapital, a mogućnosti su velike, pogotovo ako se u udruzi okupe pojedinci željni promjena i boljitka, spremni podijeliti svoje znanje i raditi na zajedničkim ciljevima. Pronalazite li se na području umjetnosti i kulture, ekologije, ljudskih prava ili nečega sasvim drugog, imate želju podijeliti svoje znanje, povezati se s ljudima sličnih interesa i pridonijeti kvaliteti života u svojoj zajednici, nemojte čekati da netko drugi poduzme prvi korak jer se tako možda nikada ništa neće dogoditi. Odvažite se – pokrenite promjenu!

Podijeli članak s prijateljima:

Recent Posts

Start typing and press Enter to search